U razgovoru sa fito sanitarnim inspektorom saznao sam da oni prate stanje i da je što se njih tiče i njihove nadležnosti stanje pod kontrolom te da oni obilaze područje na kojem se odlažu mandarine.

Također sam doznao da je njihovim pregledom utvrđeno da ovisno o područjima, negdje nema mediteranske muhe, a negdje je zastupljena sa oko 3%. U svakom slučaju to je bolje stanje nego je bilo prošlu godinu. Naredba o poduzimanju mjera, koju je donijelo Ministarstvo poljoprivrede kaže da bi se oštećeni plodovi trebali zbrinuti u roku od 24 sata od berbe. Međutim oni se zbrinjavaju u roku od 24 sata od prerade, a zbog problema usporavanja prerade otkupljivači ne žele takve plodove izuzimati kod kalibriranja nego cjelokupni otpad prijavljuju kao zaražen i na taj način rješavaju se smeća koje bi im inače stvaralo poteškoće. Dakle i u ovom slučaju otkupljivači su bogovi i umjesto da se od ukupne količine zbrine zanemarljivih 3% zbrinjava se njihov cjelokupni iznos kojeg mi proizvođači plaćamo.

sredozemna voćna muha – Ceratitis capitata

Način zbrinjavanja je riješen Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja sredozemne voćne muhe – Ceratitis capitata, a između ostalog se kaže da treba:

 – provoditi higijenske mjere skupljanja svih otpalih plodova s tla te skupljanje trulih, oštećenih i drugih zaostalih plodova sa biljaka domaćina sredozemne voćne muhe tijekom berbe ili najkasnije u roku od 24 sata nakon berbe te ih zbrinjavati na način kojim će se učinkovito uništiti ličinke sredozemne voćne muhe (skupljanjem plodova i zakopavanjem u roku od 24 sata te pokrivanjem slojem zemlje debljine minimalno 30 centimetara ili skupljanjem plodova u plastične vreće i čuvanjem u zatvorenim vrećama najmanje 10 dana),

– osigurati provođenje higijenskih mjera prikupljanja i zbrinjavanja svih zaraženih, oštećenih i odbačenih plodova te njihovog uništavanja na učinkovit način (držanjem u hladnjačama na temperaturi od minimalno 0 °C najmanje 10 dana ili zakopavanjem u roku od 24 sata i pokrivanjem slojem zemlje debljine minimalno 30 centimetara) i o tome voditi evidenciju.

Bilo bi nepošteno reći da dio krivice ne snose i proizvođači, jer ni oni ne provode higijenske mjere prikupljanja i zbrinjavanja zaraženih plodova.

Svjedoci smo da rupa u koju se počelo odlagati je ostala otvorena desetak dana i da se zatrpavanje nije radilo dnevno. Kvalitetno zbrinjavanje se radi na način da se iskopa rupa u koju se ubacuju zaraženi plodovi i njenim punjenjem se proširuje na način da se materijalom od proširenja zatrpava onaj dio koji je popunjen zaraženim plodovima.

Dakle odlaganje zaražene robe se nije radilo po propisima.

Ono što nije manje važno je lokacija na kojoj se vrši zatrpavanje zaraženih plodova. Naime, prostornim planom Grada Opuzena lokacija ”OK” u prijevodu znači odlagalište otpada, je na sasvim dugom mjestu i ono se nalazi na području zvanom Luke. Činjenica je da se u trenutku reagiranja i prijavi inspekciji zatrpavalo nepropisno i na nedozvoljenoj lokaciji oznake ”K2” koja je pretežito trgovačka. Pravovremenom reakcijom i prijavi prema inspekciji cilj je polovično postignut jer se prisililo sve korisnike da se drže propisa izuzev lokacije na kojoj se danas radi zbrinjavanje, a koja je još uvijek sporna. Naime druga lokacija koja je aktualna je prostor RD-reciklažno dvorište i BK-bio-kompostana.

Osobno ostajem pri tvrdnji da se ovo zbrinjavanje nije radilo i ne radi po propisu. Ako u lancu zbrinjavanja ne ispunjavate jedan od propisanih uvjeta onda za mene to nije poštivanje propisa.

Je li netko od nas  može izgraditi kuću na poziciji A ako mu građevinska dozvola glasi za poziciju B.

Može, ali je li to po Zakonu?

Ana vi ste uspjeli postići cilj da se provodi propisno zbrinjavanje te vam osobno čestitam, a sad sam ja na redu da pokušam promijeniti lokaciju zbrinjavanja.

Komentari