MALVERZACIJE SA ZEMLJIŠTEM S ONOGA SVIJETA
Izvor: Jutarnji list
I oni su uredne platiše: Zakup državne zemlje plaća i 59 pokojnika
‘Neke općine su odbijale dostaviti tražene podatke. Očito kako bi prikrili malverzacije’
Kada je prije dvije godine donesena zakonska uredba po kojoj se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem premješta iz lokalne samouprave u Agenciju za poljoprivredno zemljište sa sjedištem u Zagrebu, iz gotovo svih gradova, općina i županija stizale su vijesti o novoj nepotrebnoj centralizaciji. – Ne može nam netko iz Zagreba odlučivati tko će najbolje koristiti zemlju u našoj općini, bila je najčešća primjedba uvrijeđenih lokalnih moćnika.
Žestok otpor projektu
No unatoč teškoćama pri osnivanju Agencije za poljoprivredno zemljište, nakon godine dana rada otkriven je i razlog tako velikog otpora premještanja odlučivanja o dodjeli državnog zemljišta. Naime, uspostavljajući prvi put jedinstveni sustav naplate zakupnine koji su prijašnjih godina vodile općine i gradovi, u Agenciji su otkrili nevjerojatne malverzacije u kojima je država oštećena za više od 245 milijuna kuna.
– Krenuli smo s uvođenjem jedinstvene baze podataka koja bi na jednom mjestu trebala dati sve pokazatelje o državnom poljoprivrednom zemljištu. Do danas smo utvrdili da postoji 245 milijuna kuna duga 4768 korisnika, a najveća nam je zagonetka 800 milijuna uplaćenih kuna koje se ne mogu povezati s ugovorima o zakupu jer ih općine i gradovi ne žele dostaviti ili se izvlače izgovorima da ih nemaju. A još je veći apsurd da je od toga za 500 milijuna kuna nemoguće definirati općinu kojoj uplata pripada – rekla nam je Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište.
Cijeli niz nezakonitosti
Dodaje kako su utvrdili da su općine i gradovi državnom zemljom raspolagali kako su htjeli, a poštovanje zakona nije im bilo na listi prioriteta pa su se tako ugovori nakon isteka produžavali tek potpisom načelnika. Pronađeni su i ugovori bez OIB-a ili JMBG-a, ugovori bez datuma, klase i urudžbenog broja, ili krivih uplatnih žiroračuna. Od ukupno 19.447 ugovora u bazi podatka samo 363 jedinice lokalne samouprave imaju ugovore za državno poljoprivredno zemljište, a kod ostalih su utvrđene razne nepravilnosti.
Milijune pojela zastara
– Ono što nas je dodatno iznenadilo je i podatak da 59 umrlih još uvijek plaća zakupninu. Ili, naravno, netko za njih. Moram reći da prikupljanje ugovora nije išlo lako jer su se pojedine općine i gradovi opirali i odbijali su dostaviti tražene podatke očito kako bi prikrili svoj nerad i nezakonite radnje koje su godinama provodili. Tako je i dio tog iznosa već odavno otišao u zastaru i zbog toga su oštećeni i država, općine i gradovi, ali i županije kojima pripada određeni iznos od zakupnine – kaže ravnateljica Mičević.
Sljedeći korak Agencije je da sva dugovanja koja su utvrdili proslijede Državnom odvjetništvu i raskinu ugovore. Zasad su najveća dugovanja utvrđena u nekim općinama i gradovima u Slavoniji, no o tome će Agencija iscrpnije izvijestiti nakon dodatne provjere.
Podsjetimo, uvođenjem jedinstvene baze podataka utvrđeno je da je ukupna površina državnog poljoprivrednog zemljišta 738.125,52 hektara, od čega je u nekom od oblika raspolaganja (zakup ili koncesija) oko 380.000 hektara. Slobodno je dakle oko 350.000 hektara državne zemlje.
Slično stanje je i u Opuzenu, a dio događanja možete vidjeti iz ovog dopisa.